Iskusni španski ofanzivac, Pedro Rodríguez, ponovo je pokazao zašto se i dalje smatra jednim od najpouzdanijih igrača u italijanskoj Seriji A. U emotivnom okršaju protiv Intera, Pedro je postao junak večeri za Lacio, sprečivši “neroazure” da se domognu vrha tabele. Njegov pogodak sa bele tačke u samoj završnici meča bio je dovoljan da rimljani odnesu dragocen bod sa “Đuzepe Meace”.
Ovaj duel nije bio obična utakmica za Pedra. Mnogo više se krilo iza tog izjednačujućeg pogotka – bila je to lična satisfakcija i simbolična osveta Interu. Još se pamti onaj polufinalni dvomeč Lige šampiona iz 2010. godine, kada je mladi Pedro u dresu Barselone dao gol, ali to nije bilo dovoljno da se eliminiše tadašnji tim Žozea Murinja, koji je kasnije osvojio titulu evropskog prvaka.
Petnaest godina kasnije, Pedro, sada u plavo-belom dresu Lacija, imao je priliku da im vrati – i nije je ispustio. Njegova mirnoća pred golom u 90. minutu oduzela je Interu veoma važna dva boda i može se ispostaviti kao ključni trenutak u borbi za Scudetto.
Pedrova karijera je bogata velikim trenucima, od osvajanja Lige šampiona sa Barselonom do osvajanja Premijer lige sa Čelsijem. Ipak, njegovo vreme u italijanskom fudbalu pokazuje da ni u poznim igračkim godinama ne gubi ni strast ni kvalitet. Prethodno je nastupao za Romu, a sada kao vođa Lacija često pravi razliku na terenu, i to protiv najtežih protivnika.
Odmjerenost, smirenost i efikasnost u ključnim momentima čine Pedra nezamenjivim delom tima Mauricija Sarrija. Njegova uloga u zaustavljanju Intera nije samo taktička ili rezultatska – ona ima i emotivni kontekst za sve koji prate evropski fudbal već duže od decenije.
Ova utakmica je takođe podsetila sve ljubitelje fudbala na to koliko rivaliteti iz prošlosti mogu ostaviti dubok trag i koliko iskustvo jednog igrača može promeniti tok sezone. Pedro je u ovom duelu simbolično zaokružio jedan veliki krug i pokazao da ni protiv starih rivala – nikad nije kasno za odgovor.