Real Madrid se našao pod povećalom javnosti i pravosuđa nakon što su stanari okolnih zgrada stadiona Santiago Bernabéu podnijeli tužbu zbog prekomjerne buke s koncerata koji se održavaju na stadionu. Pravne mjere su pokrenute nakon duže istrage koju je provela sutkinja Mónica Aguirre de la Cuesta, ukazujući na moguće kršenje propisa o zaštiti od buke i štetno djelovanje na zdravlje građana.
Stanari su osnovali „Udrugu oštećenih Bernabéuom“ kako bi organizirano izrazili svoje nezadovoljstvo i zaštitili svoja prava. Glavni problem je, prema njihovim riječima, model poslovanja koji Real Madrid sprovodi, a koji podrazumijeva česta održavanja velikih muzičkih događaja na stadionu, što rezultira intenzivnom bukom koja traje do kasno u noć.
Enrique Martínez, predsednik udruženja stanara, istakao je da niko ne želi ići protiv kluba iz emotivnih razloga, ali da zdravlje i kvalitet života moraju biti prioritet. “Ovo nije pitanje rivalstva niti mržnje prema Real Madridu, već borba za temeljno pravo na mir i odmor”, rekao je Martínez. Dodao je i da se građani godinama suočavaju s ignorisanjem, a da su njihova upozorenja često podcjenjivana i ismevana.
Prema regulativi Grada Madrida, dopuštena granica buke na tom području tokom dana i večeri iznosi 63 decibela, dok je noću ograničena na 53 decibela. Međutim, merenja i videozapisi stanara pokazuju da se te granice višestruko premašuju tokom muzičkih događaja, posebno tokom koncerata poznatih izvođača poput Taylor Swift.
Preuređenje stadiona Santiago Bernabéu, koje uključuje njegovu transformaciju u multifunkcionalni kompleks s trgovačkim i zabavnim sadržajima, izazvalo je niz kontroverzi među lokalnim stanovništvom. Iako gradske vlasti ističu ekonomske koristi projekta, stanovnici se suočavaju s negativnim posledicama svakodnevnog života, uključujući zagađenje bukom, saobraćajne gužve i narušavanje javnog reda.
Slučaj je trenutno u fazi istrage, a ukoliko se dokaže prekršaj, Real Madrid bi mogao biti suočen sa značajnim kaznama, kao i pritiscima da preispita svoj pristup korištenju stadiona. Ovaj slučaj otvara šira pitanja o balansu između komercijalizacije sportskih objekata i prava lokalnih zajednica na mirno okruženje.


